|
|
NAŠ STUDIJ
Studij na Komunikološkom koledžu u Banjaluci zasnovan je na aktivnom učenju u maloj grupi, u uslovima interaktivne akademske zajednice. Upravo ovakav pedagoški pristup čini naš studij jedinstvenim i drugačijim od studija na pojedinim drugim ustanovama.
Akademska zajednica
Akademska zajednica Koledža okuplja studente i nastavnike posvećene obrazovanju utemeljenom na radu u zajednici i zanesene studijskim temama. Mjerila koja se koriste pri prijemu nastavnika i studenta u zajednicu su, između ostalih, posvećenost akademskom radu, stručnost, sklonost za komunikološke discipline, akademska čast i poštenje, te razumijevanje i tolerancija različitih stavova, mišljenja i teorijskih pristupa, kao i različitih osobina pojedinih članova zajednice. Cilj formiranja i djelovanja akademske zajednice studenata i nastavnika je da svim svojim članovima omogući neophodne uslove za obrazovni, naučni i umjetnički rad, duhovni razvoj i stručno usavršavanje.
Predmetna akademska zajednica Koledža je obrazovni forum utemeljen na ravnopravnom razgovoru i slobodnom iznošenju pitanja, mišljenja i stavova svih učesnika u nastavi. Predmetnu akademsku zajednicu na Komunikološkom koledžu čine svi studenti i nastavnik na jednom predmetu. Nastavnik i studenti su ravnopravni sagovornici u zajednici, jer samo ravnopravni mogu jedni drugima postavljati pitanja i razmjenjivati različita mišljenja bez straha od kazne. Samo ravnopravni mogu razgovarati.
Studenti i nastavnici imaju ista prava, ali različite akademske obaveze i odgovornosti u predmetnoj zajednici. Zadatak studenata je da aktivnim učešćem u radu zajednice savladaju nastavne teme i
praktične zadatke, odnosno ostvare obrazovne ciljeve zajednice. Osnovni zadatak nastavnika jeste da studentima pomognu u postavljanju relevantnih pitanja, istraživanju i savlađivanju nastavnih tema i praktičnih zadataka. Zadatak nastavnika nije da sude o nečijem znanju ili neznanju, nego da ukazuju na načine na koje studenti neku temu ili materiju mogu razumjeti i usvojiti. Na Komunikološkom koledžu naglasak sa studenta kao pasivnog i pokornog slušaoca stavljen je na studenta ravnopravnog sagovornika i istraživača, učesnika i stvaraoca u akademskom radu, a naglasak sa nastavnika kao autoritarnog profesora stavljen je na nastavnika lučonošu, nastavnika odgovornog sagovornika i savjetnika.
Obrazovna paradigma
Obrazovnu paradigmu Koledža čine tri međusobno uslovljena principa: male grupe, aktivno učenje i jedinstveni modularni nastavni planovi studijskih programa.
Male grupe
Malom grupom se obično smatra grupa od pet do petnaest studenata. Rad u malim grupama je dobar preduslov za uspješan duhovni razvoj i usvajanje znanja. Takav rad omogućava dovoljno vremena i prostora za aktivno učešće svih studenata u obrazovnom procesu, kao i za posvećenost nastavnika svakom studentu ponaosob. Nastavnici i saradnici na Komunikološkom koledžu znaju sve studente po imenu. U malim grupama svi se dobro upoznaju i ne zaziru od mišljenja drugih. Male grupe su preduslov i za postavljanje pitanja i plodotvoran razgovor. Stotinu ljudi teško može razgovarati.
Aktivno učenje
Aktivno učenje se realizuje kroz postavljanje pitanja i razgovor na času, primjenu i preispitivanje podataka, pisanje radova i drugi praktični i stručni rad.
Smatramo da – pored drugih korisnih vidova usvajanja znanja – vladajući nastavni metod na času treba da bude razgovor. Govor je koristan u upoznavanju sa nastavnom materijom, ali je razgovor nezamjenjiv u razumijevanju materije i stvaranju novog znanja. Jer se samo kroz razgovor mogu postavljati pitanja. Iako potičemo iz patrijarhalnog kulturnog okruženja, mi pripadamo i kulturi razgovora. Ovu kulturu težimo da oživimo i dalje razvijamo na Koledžu.
Razgovor se, dakle, ne nameće samo kao predmet izučavanja, nego i kao nastavni metod na Koledžu.
Za razgovor je neophodna i ravnopravnost. Samo ravnopravni mogu razgovarati bez straha od kazne za iznesena različita pitanja, mišljenja i stavove. Ravnopravnost, između ostalog, omogućavamo jednakim akademskim pravima studenata i nastavnika na Koledžu i jednakom primjenom pravila koja se na njih odnose. Ravnopravnost se, s druge strane, njeguje i razgovorom.
Kroz razgovor studenti imaju priliku da aktivno učestvuju u usvajanju znanja, da utiču na poboljšanje kvaliteta i toka nastave, da razvijaju slobodoumni kritički duh i budu sudionici razvoja naučne misli.
Praktičan rad na Koledžu predstavlja način usvajanja podataka koji imaju smisla. Kao što učenje riječi bez njihove upotrebe nema puno smisla, tako ni učenje podataka, metoda i teorija bez njihove primjene nema smisla. Usvajanje znanja kroz rad pretpostavlja i da pojedinačno i stvarno prethodi opštem i teorijskom.
Znanje, dakle, vidimo kao informaciju u izvornom kontekstu, kao razumijevanje pojave na koju se podatak odnosi. Takvo znanje je sposobnost da se razumiju pojave u njihovom okruženju, odnosno da se izazovu ili oblikuju različite pojave u stvarnom svijetu. Takvo znanje znači i slobodu duha. Ono odgovara i na šta i na kako.
Trudimo se da duh praktičnog rada bude prisutan u svim predmetima na Koledžu. Jer, insistiranje na pukom pamćenju podataka odvojenih od njihovog konteksta za nas predstavlja duhovno ropstvo – zatupljivanje, obmanjivanje i zlostavljanje.
Konačno, smatramo da znanje nije apsolutna i nepromjenjiva kategorija, pa naši stavovi, isto tako, ne bi trebalo da budu isključivi. Na primjer, razumijevanje neke teorije ne znači i prihvatanje ili neprihvatanje te teorije. Ali, da bismo nešto mogli, u akademskom smislu, prihvatiti ili odbaciti, moramo to prvo upoznati i razumjeti.
Modularni nastavni planovi
Modularni nastavni planovi zasnovani su na višegodišnjem nastavno-naučnom iskustvu i odabranim pedagoškim pristupima. Planovi se izvode iz našeg modularnog sistema i predstavljaju fleksibilan akademski okvir koji na jedinstven način uvodi studenta u predmet studija i istovremeno ga osposobljava za profesionalan rad u svojoj oblasti.
Pored toga, naši planovi zadovoljavaju evropske akademske standarde (predmeti se izražavaju evropskim sistemom za prenos bodova – ECTS), opseg predmeta studija, Zakon o visokom obrazovanju, te potrebe društvene zajednice za stručnjacima koji se školuju na Koledžu.
Nastavni planovi se sastoje od predmetnih modula, a predmeti u nastavnom planu predstavljaju realizaciju predmetnih modula.
Bez obzira na smjer koji biraju, svi studenti Koledža pohađaju zajedničke komunikološke osnove, odnosno predmete iz nekoliko ključnih oblasti koje predstavljaju praktične i teorijske osnove društvenog komuniciranja i akademskog obrazovanja neophodnog za rad i život u savremenom svijetu.
I zbog izvornog modularnog sistema i zajedničkog komunikološkog iskustva koje stiču svi studenti Koledža, naš studij je jedinstven i drugačiji od studija istih tema ili studijskih programa na drugim visokoškolskim ustanovama. S druge strane, naši predmeti su standardizovani i izražavaju se evropskim bodovnim sistemom, pa se stoga mogu prenositi na visokoškolske ustanove širom svijeta.
Demokratske vrijednosti
Koledž svoje obrazovne ciljeve ostvaruje u okruženju akademske zajednice, odnosno akademskih zajednica koje čine studenti i nastavnici na pojedinim predmetima studija. Akademska zajednica na Koledžu je forum za razgovor i slobodno iznošenje pitanja, mišljenja i stavova o nastavnim temama.
Predstavnici nastavnika i studenata učestvuju u radu Senata Koledža. Senat je stručno, akademsko tijelo Koledža na kom se, u skladu sa zakonom i aktima Koledža, donose odluke o akademskim pitanjima i radu akademske zajednice. Svojim učešćem u radu Senata, iznošenjem pitanja i mišljenja, glasanjem za pojedine prijedloge, mjere, programe i imenovanja, nastavnici i studenti mogu direktno da utiču na kvalitet i način rada akademske zajednice.
Svake školske godine na Koledžu studenti vrednuju rad nastavnog osoblja i nenastavnih usluga Koledža putem upitnika koje popunjavaju i, između ostalog, tako stalno utiču na nastavni proces i rad nastavnika na Koledžu. Ove evaluacije su vid neposrednog demokratskog izražavanja studenata na Koledžu.
Koledž podržava i podstiče objektivno ocjenjivanje zahtjevom za izvođenjem ispita pismeno, po ujednačenim kriterijima koji se jednako primjenjuju na sve studente. Objektivnost ocjenjivanja i pravo na privatnost i dostojanstvo studenata, nastavnika i Koledža obezbjeđuje se i korištenjem jedinstvenih studentskih brojeva na svim pismenim i praktičnim radovima i ispitnim materijalima. Konačno, studenti mogu i poništiti ili se žaliti na ocjenu koju su dobili.
Na Koledžu se dosljedno slijedi i primjenjuje princip vladavine prava po kome ista pravila važe za sve i jednako se primjenjuju na sve na koje se odnose. Pravdu vidimo u istoj mjeri za sve. Koledž ne vrši diskriminaciju ni po kom nezakonitom ili nedemokratskom osnovu pri upisu, zapošljavanju, studiju i radu.
Koledž omogućava jednak i nesmetan pristup svim podacima značajnim za studij i blagovremeno ih oglašava. Sve informacije o uslovima i toku studija daju se u akademskoj službi, a obavještenja i podaci iz akademskog kalendara objavljuju se na oglasnim pločama Koledža. U akademskoj službi studenti mogu da postavljaju pitanja o studiju i podnose zahtjeve i žalbe u vezi sa svim akademskim i administrativnim pitanjima. Studenti svoje primjedbe i sugestije mogu uputiti i putem obične ili e.pošte.
Vrste, sadržaj i uslovi usluga koje Koledž nudi utvrđuje osnivač, u skladu sa
zakonom. Na temelju slobodne volje i ličnog izbora usluga po uslovima koje Koledž
nudi, budući student sa Koledžom zaključuje ugovor o studiju. U ugovoru
su navedena i objašnjena sva prava i obaveze studenta i Koledža. U toku trajanja
ugovora, student na ličnoj, diskrecionoj osnovi, može da se žali Koledžu ako
smatra da Koledž ne ispunjava svoje ugovorne obaveze, ili da koristi druga pravna
sredstva koja ima na raspolaganju. Prava i obaveze određene ugovorom ne mogu
se mijenjati jednostrano, niti odlukama drugih lica ili tijela, u skladu sa zakonom.
|
|
