NAJČEŠĆA PITANJA BUDUĆIH STUDENATA

(pdf)

1. Gdje da nađem odgovore na pitanja u vezi s upisom na Komunikološki koledž?
2. Kome mogu da se obratim u vezi s upisom na Koledž?
3. Mogu li da posjetim Koledž prije upisa?
4. Kako da se upišem na Koledž?
5. Šta se studira na Koledžu?
6. Šta je komunikologija?
7. Po čemu je Komunikološki koledž drugačiji od ostalih?
8. Koji studijski program na Koledžu je najbolji?
9. Da li je Koledž "priznat"?
10. Kakva je razlika između privatne i državne visokoškolske ustanove?
11. Zašto se nekad ne vrši upis na sve programe navedene u konkursu?
12. Zašto se plaća i kolika je školarina?
13. Šta pokriva školarina?
14. Šta ne pokriva školarina?
15. Može li se školarina plaćati u ratama?
16. Kakav posao mogu raditi kad završim Koledž?
17. Da li Koledž garantuje zaposlenje?
18. Koliko diplomaca je našlo posao i gdje oni rade?
19. Da li je studij na Komunikološkom koledžu "lakši" od studija na drugim koledžima?
20. Da li mi upis na Koledž garantuje da ću završiti studij i dobiti diplomu?
21. Da li mi studij na Komunikološkom koledžu garantuje da ću steći veće znanje nego na nekom drugom koledžu?
22. Kako da znam da li Koledž ispunjava svoje obaveze prema meni?
23. Ako ne budem znao neko pravilo ili proceduru u vezi sa studijem, pa ne ispunim neku svoju obavezu na vrijeme, da li tu obavezu mogu ispuniti naknadno?
24. Ima li Koledž maskotu i zaštitne boje?
25. Šta je moto Koledža?
26. Šta predstavlja znak Koledža?
27. Kakvo je značenje i šta čini odoru koju nose diplomanti i diplomci Komunikološkog koledža?
28. Kad je Koledž počeo s radom i koliko je studenata dosad diplomiralo?
29. Ko su nastavnici i saradnici na Koledžu?
30. Šta su predmeti praktičnih vježbi na Koledžu?
31. U čemu je razlika između redovnog i vanrednog studija?
32. Da li mogu da se prepišem sa trogodišnjeg na četvorogodišnji studij?

Odgovori

1. Gdje da nađem odgovore na pitanja u vezi s upisom na Komunikološki koledž?
Ako tražite odgovor na neko od pitanja u vezi s Vašim upisom na Komunikološki koledž, pogledajte na stranici upis na studij, a potom ga potražite u pitanjima i odgovorima koji slijede. Ovo su najčešća pitanja koja su postavljali kandidati u svim generacijama Koledža, u akademskoj službi ili el. poštom. U njima ćete vjerovatno naći i odgovor ili dio odgovora i na svoje pitanje. Ako ovdje ne nađete odgovor na Vaše pitanje, potražite ga i na drugim stranicama sajta ili nas pitajte.

Možemo vam, ako želite, poslati i informativni paket u kome su sve informacije na jednom mjestu - samo nam javite svoju adresu.

2. Kome mogu da se obratim u vezi s upisom na Koledž?
Akademskoj službi Koledža, telefonom, e.poštom ili lično u radno vrijeme službe (9-13 sati).

3. Mogu li da posjetim Koledž prije upisa?
Vrata Koledža za buduće studente stalno su otvorena. Ako želite da razgovarate s nekim iz akademske službe, dođite na Koledž u vremenu između 9 i 13 sati. Ako želite da razgovarate sa nekim iz uprave Koledža, odnosno s našim profesorima ili studentima, pozovite nas da Vam dogovorimo razgovor. Ako želite da "probate" kako je biti student na našem Koledžu, odnosno da prisustvujete nekom času ili da koristite portal za učenje na daljinu, pozovite nas da Vam dogovorimo prisustvo.

4. Kako da se upišem na Koledž?
Ako ste završili četvorogodišnju srednju školu, možete da konkurišete za upis na jedan od studijskih programa na koje Koledž upisuje studente u narednoj školskoj godini. Koledž svake godine raspisuje konkurs za upis u kome su navedeni studijski programi, rokovi predaje prijave na Konkurs, sadržaj, datum i mjesto održavanja prijemnog ispita, kao i rokovi i način upisa na studij.

Svi kandidati koji konkurišu za upis polažu prijemni ispit.

Savjetujemo Vam da se za prijemni ispit pripremate ponavljanjem i vježbanjem srednjoškolskog gradiva iz tema koje se provjeravaju na ispitu. (Koledž ne prodaje posebnu literaturu za pripremu prijemnog ispita.)

Pravo upisa na studij stiču oni kandidati koji uspješno urade prijemni ispit za određeni studijski program i čije je mjesto na listi kvalifikovanih kandidata u okviru broja koji Koledž upisuje.

Prepis na Koledž je moguć za one studente koji pohađaju isti ili ekvivalentan studijski program na drugim licenciranim visokoškolskim ustanovama, ako takvi studenti ispunjavaju uslove za prepis i ako Koledž u tom trenutku ima uslove i kapacitete za njihov studij. Takvi kandidati, uz prijavu na upis, podnose i molbu za priznavanje položenih predmeta, uvjerenje o položenim predmetima i zvanične opise/programe tih predmeta.

5. Šta se studira na Koledžu?
Komunikološki koledž u Banjaluci bavi se akademskim izučavanjem ključnih oblasti društvenog komuniciranja u vremenu u kom živimo. Osnovna tematska cjelina našeg studijskog programa komunikologija su komunikacijski metodi - novinarstvo, odnosi s javnošću i reklama. Pored studijskog programa komunikologija, Koledž nudi i studijske programe engleski jezik i dizajn.

Studijski program komunikologija sadrži četvorogodišnji studij (240 ECTS) na smjeru komunikologija, kao i trogodišnji studij (180 ECTS) na smjerovima novinarstvo, odnosi s javnošću i reklama.

Studijski program dizajn sadrži trogodišnje smjerove grafički dizajn, multimedijalni dizajn, modni dizajn i unutrašnji dizajn.

Studijski program engleski jezik sadrži četvorogodišnji i trogodišnji studij na smjeru engleski jezik.

U važećem konkursu za upis Koledž oglašava one studijske programe i smjerove na kojima nudi upis za narednu školsku godinu.

6. Šta je komunikologija?
Komunikologija je društvena nauka čiji su predmet izučavanja, u najširem smislu, poruke koje ljudi upućuju jedni drugima. Komunikologija ima korijene u antičkoj filozofiji i retorici, kao i u savremenim društvenim naukama, poput psihologije, lingvistike i sociologije. Pored toga, komunikološke teme su bliske i prožimaju se i sa kulturološkim studijama. Komunikologija se izučava i pod nazivima komunikacijske studije i medijske studije.

7. Po čemu je Komunikološki koledž drugačiji?
Studij na Komunikološkom koledžu u Banjaluci zasnovan je na aktivnom učenju u maloj grupi, u uslovima interaktivne akademske zajednice. Upravo ovakav pedagoški pristup čini naš studij jedinstvenim i drugačijim od studija na pojedinim drugim ustanovama.

Po uobičajenim akademskim mjerilima za kvalitet studija, Komunikološki koledž ima i sljedeće pokazatelje: prosječan broj redovnih studenata u grupi je 10. Pet studenata na Koledžu dolazi po jednom nastavniku ili saradniku. U nastavnom procesu svaki student ima svoj računar, više od 20 knjiga u našoj seminarskoj biblioteci dolazi po jednom studentu, a na svakog studenta dolazi po 9 m2 prostora. Pored toga, Koledž njeguje i demokratske vrijednosti u akademskoj zajednici i poseban odnos prema znanju i sticanju znanja u akademskom okruženju.

Komunikološki koledž u Banjaluci je i najstarija privatna visokoškolska ustanova u Bosni i Hercegovini i prva takva ustanova na kojoj se izučavaju najvažniji oblici, metodi i vidovi društvenog komuniciranja.

8. Koji studijski program na Koledžu je najbolji?
Koledž svake godine u konkursu za upis nudi nekoliko studijskih programa od kojih kandidati za upis biraju jedan program i smjer na koji se prijavljuju. Koledž kandidatima nudi opise studijskih programa i nastavne planove pojedinih programa, kako bi im olakšao odluku i omogućio da izaberu onu oblast koja ih najviše zanima. No, bez obzira na program koji biraju, svi studenti pohađaju zajedničke komunikološke osnove, odnosno predmete iz nekoliko ključnih oblasti koje predstavljaju praktične i teorijske osnove društvenog komuniciranja i akademskog obrazovanja neophodnog za profesionalni uspjeh u životu u savremenom svijetu. A predmeti zajedničkih komunikoloških osnova, između ostalog, sve naše programe čine i srodnim i jedinstvenim.

Iako se najviše kandidata dosad prijavljivalo i upisalo na studijski program komunikologija, svi imaju svoje specifičnosti. Stoga, najbolji je onaj program koji će Vas najviše motivisati da uspješno završite studij i steknete potrebna znanja za svoj budući poziv. Međutim, bez obzira koji program odabere, student u toku studija, na temelju vlastitih interesovanja, izbora praktičnog i samostalnog rada, kao i pojedinih drugih izbornih predmeta, oblikuje svoj vlastiti "program".

9. Da li je Koledž "priznat"?
Jeste. Komunikološki koledž u Banjaluci posjeduje dozvolu za rad kao visokoškolska ustanova, odnosno licenciran je da izvodi studij prvog ciklusa na studijskim programima komunikologija, dizajn i engleski jezik. Komunikološki fakultet u Banjaluci je 21. juna 2007. godine ispunio uslove za rad po tada donesenom zakonu o visokom obrazovanju i od 28. juna 2007. godine posluje pod nazivom Visoka škola Komunikološki koledž u Banjaluci Kapa Fi/Banja Luka College of Communications Kappa Phi.

10. Kakva je razlika između privatne i državne visokoškolske ustanove?
U vrsti djelatnosti, društvenoj ulozi i zakonskim uslovima ne postoji nikakva razlika. I državni i privatni univerziteti i koledži, odnosno visoke škole, bave se visokim obrazovanjem i jednako moraju da rade u skladu sa zakonom. Međutim, postoje i neke razlike – u načinu osnivanja i finansiranja, te u načinu upravljanja i obavljanja svoje djelatnosti. Državnu visokoškolsku ustanovu osniva država, a privatnu pravno ili fizičko lice. Kod nas se državne ustanove finansiraju iz budžeta države, a privatne od školarine studenata. Ove razlike dalje utiču na menadžment, kvalitet i prirodu obrazovanja, troškove studija, itd. Na primjer, državna visokoškolska ustanova, koliko god neprivlačna, rijetko se ukida ako loše radi ili ne upisuje studente ili upisuje prevelik broj studenata, jer njen opstanak ne zavisi od volje budućih studenata. Ustanova koja se ne finansira iz državne kase, s druge strane, nastoji da oblikuje takve programe i uslove studija koji će privući studente, čak i po cijenu plaćanja više školarine – koja joj omogućava rad.

U nekim zemljama i privatne ustanove dobijaju sredstva od države, a državne, s druge strane, sredstva moraju da obezbjeđuju i kroz naplatu školarine. Ovo u određenoj mjeri sve visokoškolske ustanove dovodi u ravnopravan položaj, pa se svi trude da nude što bolje uslove studija - čime najviše dobijaju studenti. To kod nas još nije tako.

11. Zašto se nekad ne vrši upis na sve programe navedene u konkursu?
Upis studenata se vrši na one programe na koje se kvalifikuje minimalan broj kandidata neophodan za izvođenje studija. Međutim, svim kandidatima koji se prijave za pohađanje nekog programa na koji se ne kvalifikuje minimalan broj kandidata, a kvalifikuju se za upis, Koledž uvijek ponudi upis na srodan program. Naravno, kandidat može da odluči da se ne upiše na studij ako se ne pokrene program na koji se prijavio.

12. Zašto se plaća i kolika je školarina?
Školarina je cijena troškova izvođenja studija. Komunikološki koledž sve troškove rada i poslovanja pokriva iz školarine. Školarina se izražava po predmetnom broju bodova, a ukupni troškovi izvođenja studija za jednu školsku godinu na određenom studijskom programu nazivaju se godišnjom školarinom. Visina školarine za narednu školsku godinu utvrđuje se i objavljuje u isto vrijeme kad i konkurs za upis studenata.

13. Šta pokriva školarina?
Na redovnom studiju školarina pokriva troškove redovnog sedmičnog pohađanja svih oblika nastave u semestru, provjere znanja, kao i korištenja bibliotečko-informatičkih resursa i opreme Koledža neophodnih za ispunjavanje nastavnih obaveza na pojedinim predmetima.

Na vanrednom studiju školarina pokriva troškove pohađanja vanredne nastave i konsultacija, provjere znanja, nastavne materijale i elektronske udžbenike neophodne za studij, kao i troškove korištenja bibliotečko-informatičkih resursa neophodnih za ispunjavanje nastavnih obaveza na pojedinim predmetima.

U cijenu svake školarine uračunate su i administrativne usluge, kao i troškovi i obrasci za administrativne usluge i javne isprave Koledža u funkciji studija, od indeksa do diplome.

14. Šta ne pokriva školarina?
Školarina ne uključuje troškove kupovine knjiga, potrošnog materijala, fotokopiranja i sličnih tehničkih usluga. Pored toga, školarina ne pokriva troškove vannastavnih aktivnosti, niti smještaj, ishranu i prevoz studenata.

15. Može li se školarina plaćati u ratama?
Može. Kandidati koji nisu u mogućnosti da plate školarinu u cjelosti (semestralno), mogu podnijeti zahtjev za plaćanje školarine u ratama pri predaji prijave za upis na studij.

16. Kakav posao mogu raditi kad završim Koledž?
Komunikolozi se bave javnim i masovnim komuniciranjem – odnosima s javnošću, novinarstvom, reklamom, organizacijskim komuniciranjem i menadžmentom, kao i međunarodnim komuniciranjem i diplomatijom. Profesori engleskog jezika mogu da rade u školama, te da se bave prevođenjem i interkulturalnim komuniciranjem.
Dizajneri se bave vizuelnim oblikovanjem i komuniciranjem, kao i produkcijom.

Diplomci našeg koledža se zapošljavaju kao stručnjaci za odnose s javnošću, menadžeri, urednici, novinari, dizajneri, diplomatski službenici, publicisti i portparoli – na televiziji i radiju, u novinskim i izdavačkim kućama, agencijama za dizajn, agencijama za reklamu i odnose s javnošću, filmskim studijima, pozorištima, ministarstvima i drugim državnim i opštinskim službama, diplomatskim predstavništvima, javnim ustanovama, političkim strankama, nevladinim organizacijama, preduzećima i dioničkim društvima; a kao istraživači, nastavnici i profesori – u institutima i akademskim ustanovama.

Zapošljavanje nakon završenog studija zavisi, naravno, i od programa koji se pohađa i stručnog naziva koji studenti steknu na studiju.

17. Da li Koledž garantuje zaposlenje?
Koledž nijednom kandidatu koji se upisuje na studij ne može garantovati da će se zaposliti kad završi studij.

Međutim, Koledž nastoji da nudi programe i uslove studija koji omogućavaju uspješno sticanje znanja iz oblasti koje su tražene. Programi i smjerovi koji se pohađaju na Koledžu nude široke mogućnosti zaposlenja u različitim sferama javnog i društvenog komuniciranja. Dodatno, mali broj studenata koji Koledž upisuje ne stvara samo optimalne uslove studija, nego i povećava mogućnost za zapošljavanje studenata koji završe studij.

18. Koliko diplomaca je našlo posao i gdje oni rade?
Na temelju dosadašnjih podataka o zapošljavanju diplomaca Koledža, u prvoj godini nakon završetka studija posao pronalazi oko 70% naših diplomaca. Diplomci Koledža rade kao savjetnici ili saradnici u medijima, bankama, Vladi, reklamnim agencijama, javnim ustanovama, preduzećima, stranim predstavništvima i organizacijama, kao i na Koledžu. Neki naši diplomci pohađaju (a neki su već i završili) postdiplomske studije u zemlji i inostranstvu.

19. Da li je studij na Komunikološkom koledžu "lakši" od studija na drugim koledžima?
Ako pod teškim smatrate samo onaj studij u toku kog morate pamtiti na stotine stranica podataka koje ćete, na upit, saopštiti profesoru na ispitu, onda je studij na Komunikološkom koledžu lakši. Međutim, u većini drugih stvari, studij na Komunikološkom koledžu je zahtjevniji, posebno u obaveznom pohađanju nastave, izradi i predaji zadataka i ispunjavanju drugih nastavnih, akademskih i administrativnih obaveza.

Ukratko, zbog drugačijeg poimanja znanja, Koledž ima i drugačija mjerila uspješnosti sticanja znanja.

Pored toga, svi smo drugačiji. Neki, na primjer, vole da pišu i oblikuju poruke, a neki bi radili bilo šta drugo samo da ne moraju da napišu nekoliko rečenica, pa bi se moglo reći da je pisanje za njih "teško". Studij na Komunikološkom koledžu, između ostalog, podrazumijeva rad na oblikovanju javnih poruka, njegovanje javnog izraza i korištenje različitih tehnika i metoda u javnom komuniciranju.

Komunikološki koledž nudi studij iz pojedinih oblasti po određenom programu i po specifičnim uslovima koji Vam omogućavaju i stimulišu Vas da steknete potrebno znanje u struci. Iako su oblast, program i uslovi koje Komunikološki koledž nudi jedinstveni i stimulativni za akademski rad, najviše od Vašeg rada i interesovanja zavisiće koliko će Vam studij biti težak. A "teret koji s voljom nosimo postaje lak" (Platon).

20. Da li mi upis na Koledž garantuje da ću završiti studij i dobiti diplomu?
Ne, upis nije garancija završetka studija. Studij je program koji se odvija u uslovima koje Koledž nudi, a Vi prihvatate. Program i uslovi studija samo Vam omogućuju da steknete znanje za koje ćete dobiti diplomu. Sve, dakle, zavisi od Vas.

21. Da li mi studij na Komunikološkom koledžu garantuje da ću steći veće znanje nego na nekom drugom koledžu?
Ne. Komunikološki koledž Vam samo nudi studij iz određene oblasti po određenom programu i po specifičnim uslovima koji Vam omogućavaju i stimulišu Vas da steknete potrebno znanje u struci. Iako su programi i obrazovni uslovi koje Komunikološki koledž nudi jedinstveni, ako ste vrijedni i zainteresovani, i studij na drugim visokoškolskim ustanovama Vam može pomoći u sticanju znanja u struci. Samo sticanje znanja najviše zavisi od Vašeg truda i motivacije.

22. Kako da znam da li Koledž ispunjava svoje obaveze prema meni?
Na temelju slobodne volje i ličnog izbora usluga po pravilima i uslovima koje Koledž nudi, budući student prilikom upisa na studij sa Koledžom zaključuje ugovor o studiju. U ugovoru se definišu sva prava i obaveze studenta i Koledža, u smislu ispunjavanja administrativnih i akademskih uslova pohađanja studija. Studenti imaju pravo da pohađaju studij i koriste usluge Koledža na osnovu tog ugovora. U toku trajanja ugovora, na ličnoj, diskrecionoj osnovi možete da se žalite Koledžu ako smatrate da vam je uskraćeno neko pravo iz ugovora ili da koristite druga pravna sredstva koja imate na raspolaganju, na osnovu ugovora, statuta Koledža i zakona.

23. Ako ne budem znao neko pravilo ili proceduru u vezi sa studijem, pa ne ispunim neku svoju obavezu na vrijeme, da li tu obavezu mogu ispuniti naknadno?
Najčešće ne. Nepoznavanje, nerazumijevanje i ignorisanje pravila i procedura ili neobavještenost ne može se smatrati opravdanim razlogom za izuzeće od bilo kog pravila studija, statuta i zakona. Koledž studentima omogućava da se upoznaju sa svim pravilima i procedurama i blagovremeno oglašava akademske aktivnosti i rokove iz akademskog kalendara na oglasnim pločama, a studenti su dužni da ih upoznaju i da ih se pridržavaju. Iako osoblje akademske službe pomaže studentima da slijede pravila i procedure, odgovornost je na studentu da ih upozna i slijedi, kao i da poštuje rokove i ostale uslove studija.

24. Ima li Koledž maskotu i svoje zaštitne boje?
Maskota Koledža je mrav. Mrav simbolizuje marljivost, sticanje znanja u okruženju akademske zajednice, te naučno-istraživački duh i traganje za smislom komuniciranja. Zaštitne boje Koledža su plava, žuta i crvena.

25. Šta je moto Koledža?
Moto Koledža je "Pisanje se uči pisanjem".

26. Šta predstavlja znak Koledža?
Znak Koledža čine dva koncentrična kruga sa plavom pozadinom. U sredini unutrašnjeg kruga nalazi se pročelje stilizovanog antičkog hrama unutar kog je knjiga sa slovima grčkog alfabeta "KF". Između ivica manjeg i većeg kruga ispisan je latinicom naziv "Komunikološki koledž u Banjaluci". U sredini prostora između dva kruga nalazi se rimski broj "MM".

Najkraće, plava je jedna od zaštitnih boja Koledža. Hram i knjiga simbolizuju institucionalizovano obrazovanje, a grčka slova "KF" su oznaka jednog od najstarijih visokoškolskih udruženja, kao i početna slova prvog imena Koledža (Komunikološki fakultet), ali i dio sadašnjeg naziva (Visoka škola Komunikološki koledž u Banjaluci Kapa Fi/Banja Luka College of Communications Kappa Phi). Rimski broj "MM" je godina osnivanja Koledža – dvijehiljadita. Cijeli znak sa različitim pismima, jezicima i obilježjima simbolizuje i istorijsko-kulturološko nasljeđe podneblja u kom Koledž djeluje, kao i orijentaciju, predmet i struku Koledža. Naravno, suštinska značenja znaka su ona koja studenti otkriju u toku svog studija na Koledžu.

27. Kakvo je značenje i šta čini odoru koju nose diplomanti i diplomci Komunikološkog koledža?
Odora Koledža je svečana uniforma članova akademske zajednice Koledža. Nose je diplomanti, diplomci i nastavnici na godišnjoj akademiji Koledža, odnosno u toku promocija i dodjela pojedinih zvanja na Koledžu. (Diplomanti su studenti koji su odslušali sve semestre, ali u tekućoj školskoj godini još uvijek imaju status studenta, a diplomci su studenti koji su u prethodnoj školskoj godini završili studij.)

Odora diplomanata i diplomaca Komunikološkog koledža simbolizuje trenutak kada učenik postaje učitelj. Odora je izvorna kreacija Koledža, a utemeljena je na našoj narodnoj tradiciji i na međunarodnoj akademskoj tradiciji. Sastoji se od kape i ogrtača. Kapa je zasnovana na narodnoj kapi naših krajeva, nešto stilizovanoj i u bojama Koledža, kao i sa inicijalima KF na desnoj strani. Satenski ogrtač je zasnovan na srednjovjekovnoj univerzitetskoj odori, sa stilizovanim rukavima i pojedinim drugim detaljima, u jednoj od boja Koledža.

28. Kad je Koledž počeo s radom i koliko je studenata dosad diplomiralo?
Koledž je počeo s radom u avgustu 2000. godine pod nazivom Komunikološki fakultet u Banjaluci/Banja Luka College of Communications, a tačne podatke o diplomiranim studentima možete vidjeti na stranicama o diplomcima.

29. Ko su nastavnici i saradnici na Koledžu?
Aleksandar Bogdanić [osnovni studij engleskog jezika i književnosti i osnovni studij novinarstva/Univerzitet u Sarajevu; magistarski studij komunikologije/Grand Valley State University, SAD; doktorat komunikologije/Univerzitet u Beogradu]
- uže naučne oblasti: komunikologija i anglistika
- akademsko zvanje: vanredni profesor
Biljana Bogdanić [osnovni studij komunikologije i magistarski studij komunikologije/Komunikološki fakultet u Banjaluci]
- uža naučna oblast: komunikologija
- akademsko zvanje: predavač
Tatjana Đermanović [osnovni studij komunikologije/Komunikološki fakultet u Banjaluci]
- uža naučna oblast: komunikologija
- akademsko zvanje: asistent
Ljubica Janjetović [osnovni studij likovne umjetnosti i osnovni studij mašinstva/Univerzitet u Banjoj Luci; magistarski studij komunikologije/Komunikološki fakultet u Banjaluci]
- uže naučne oblasti: komunikologija i dizajn
- akademsko zvanje: predavač
Danijela Mandić [osnovni studij komunikologije/Komunikološki fakultet u Banjaluci; magistarski studij komunikologije/University of Bedfordshire, V. Britanija]
- uža naučna oblast: komunikologija
- akademsko zvanje: predavač
Milan Mandić [osnovni studij komunikologije/Komunikološki fakultet u Banjaluci; magistarski studij dizajna/University of Bedfordshire, V. Britanija]
- uže naučne oblasti: komunikologija i dizajn
- akademsko zvanje: predavač
Tatjana Marjanović [osnovni studij engleskog jezika i književnosti i doktorat lingvistike/Univerzitet u Banjoj Luci; magistarski studij lingvistike/University of Cambridge, V. Britanija]
- uža naučna oblast: anglistika
- akademsko zvanje: docent
Vojislav Milanović [osnovni studij multimedijalnog dizajna/Komunikološki fakultet u Banjaluci]
- uža naučna oblast: dizajn
- akademsko zvanje: predavač
Milica Plavšić [osnovni studij engleskog jezika i književnosti i magistarski studij lingvistike/Univerzitet u Banjoj Luci]
- uža naučna oblast: anglistika
- akademsko zvanje: spoljni stručni saradnik
Srđan Puhalo [osnovni studij psihologije/Univerzitet u Beogradu; magistarski studij psihologije/Univerzitet u Banjoj Luci]
- uže naučne oblasti: psihologija i komunikologija
- akademsko zvanje: predavač
Ognjen Radović [osnovni studij komunikologije/Komunikološki fakultet u Banjaluci; magistarski studij komunikologije/Univerzitet Singidunum u Beogradu]
- uža naučna oblast: komunikologija
- akademsko zvanje: predavač
Sanja Šoštarić [doktorat iz engleske književnosti/Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg, Njemačka]
- uža naučna oblast: anglistika
- akademsko zvanje: vanredni profesor
Tanja Topić [osnovni studij novinarstva/Univerzitet u Beogradu; magistarski studij kulturologije/Univerzitet u Sofiji, Bugarska i Univerzitet Viadrina, Frankfurt, Njemačka]
- uža naučna oblast: komunikologija
- akademsko zvanje: predavač
Revijalni i gostujući nastavnici i spoljni saradnici:
Lisa Parks [doktorat komunikologije i kulturoloških studija/University of Wisconsin, SAD]
- uža naučna oblast: komunikologija
Zoran Tomić [doktorat žurnalističkih nauka/Univerzitet u Sarajevu]
- uža naučna oblast: komunikologija
Gordana Zafranović [osnovni studij montaže/Univerzitet u Beogradu]
- uža naučna oblast: studije filma, radija i televizije
Vida Zei [doktorat komunikologije/University of Iowa, SAD]
- uža naučna oblast: komunikologija

30. Šta su predmeti praktičnih vježbi na Koledžu?

Što čujem zaboravim, što učinim znam. (Kineska poslovica)

Jedna od specifičnih osobina studija na Koledžu jeste naša obrazovna paradigma koju, u najkraćim crtama, čine modularni nastavni planovi, nastava u malim grupama, razgovor kao nastavni metod i usvajanje znanja kroz praktičan rad (aktivno učenje).

Praktičan ili stručni rad na Koledžu predstavlja način usvajanja podataka koji imaju iskustveno značenje. Kao što učenje novih riječi bez njihove upotrebe nema smisla, tako ni učenje podataka, pristupa i teorija bez njihove primjene u nekom kontekstu nema smisla. Pošto znanje vidimo kao podatke u kontekstu, naš obrazovni moto je "konkretno prije apstraktnog". Drugim riječima, sa pisanjem se najlakše možemo upoznati samim pisanjem. Pisanje se uči pisanjem, a izučava razgovorom, čitanjem i preispitivanjem. Ovaj metod rada primjenjuje se na svim predmetima, a osnova je modula praktičan rad (prr) i predmeti praktičnih vježbi (ppv). Predmeti praktičnih vježbi na Koledžu su Srpski jezik I-IV, Engleski jezik I-VI, Drugi strani jezik I-II, Pisanje za medije I-IV, te Primijenjena informatika I-II.

Predmeti praktičnih vježbi zamišljeni su kao susret studenta sa stvarnim zadacima i problemima iz stručnog i istraživačkog rada. Na ovim časovima nema predavanja, nego se isključivo rade pismeni i drugi praktični zadaci. Pored toga, objašnjavaju se postavljeni zadaci, razmatraju se urađeni zadaci i razgovara se o zanimljivim tačkama i greškama u prethodnim zadacima. Kroz pisanje i izradu zadataka, te razgovor o zadacima, pored usvajanja znanja, razvija se i svijest o potrebi sticanja ili preispitivanja pojedinih stručnih i teorijskih znanja iz oblasti u daljem toku studija.

Kako iz predmeta praktičnih vježbi nema "klasične" nastave, tako nema ni "klasičnih" ispita. Studenti rade veliki broj vježbi u toku semestra, koje nastavnici i saradnici ispravljaju, te vraćaju studentima da oni vide sugestije i eventualne greške – koje se na času dodatno pojasne uz ponuđena rješenja ili alternative.

Zvanična provjera znanja vrši se tako što se boduju vježbe koje student predaje u toku nastave iz predmeta. Konačna ocjena iz predmeta praktičnih vježbi je posljedica studentskog rada i saradnje studenta i nastavnika, a nikako nije razlog zbog kog studenti pišu radove.

Šta je zadatak nastavnika na predmetima praktičnih vježbi? Iako se iz pojedinih tema razlikuje način objašnjavanja i izrade zadataka, glavni zadatak nastavnika je da dobro postavi zadatak i objasni ciljeve zadatka, da motiviše studente da urade zadatak, da na času nadzire izradu zadataka, da redovno i blagovremeno pregleda zadatke, da inspiriše i vodi razgovor o rezultatima i problemima s kojima se studenti susreću pri izradi zadataka, te da, zajedno sa studentima, čita, gleda ili sluša odgovarajuće primjere iz komunikološke prakse i o njima raspravlja na času. A zadatak studenta je da redovno pohađa nastavu, pažljivo slijedi upute o izradi zadataka, da ozbiljno pristupa pisanju, izvedbi ili izradi svakog zadatka, da blagovremeno radi i predaje sve zadatke i da učestvuje u raspravi o različitim iskustvima izrade nastavnih zadataka.

31. U čemu je razlika između redovnog i vanrednog studija?
Studij na Koledžu možete pohađati kao redovan studij ili kao vanredan studij. Obaveze iz studijskih programa su iste za sve načine studiranja, ali je drugačiji način ispunjavanja obaveze pohađanja studija.

Redovni studij se realizuje izvođenjem sedmične nastave na Koledžu iz predmeta studijskog programa u određenom semestru. Akademska obaveza za sve studente je redovno sedmično pohađanje nastave u toku semestra. Studenti redovno dolaze na časove, savjetuju se sa svojim predmetnim nastavnicima, ispunjavaju nastavne obaveze po utvrđenom rasporedu u toku semestra i, na kraju semestra, polažu ispite iz pojedinih predmeta svog studijskog programa. Pojedini oblici nastave na redovnom studiju izvode se i kao učenje na daljinu.

Vanredni studij je oblikovan za osobe koje nisu u mogućnosti da svakodnevno ispunjavaju nastavne obaveze iz studijskog programa, nego to žele raditi periodično u toku semestra, odnosno školske godine. Nastava na vanrednom studiju realizuje se periodičnim pohađanjem časova seminara i konsultacija, mentorisanim izučavanjem nastavne materije, ispunjavanjem predispitnih nastavnih obaveza po utvrđenom rasporedu u toku semestra i polaganjem ispita na kraju semestra. Pohađanje nastave i ispunjavanje pojedinih nastavnih obaveza na vanrednom studiju vrši se preko portala za učenje na daljinu.

32. Da li mogu da se prepišem sa trogodišnjeg na četvorogodišnji studij?
Možete, pod uslovom da na studijskom programu smjera na koji se želite prepisati postoji četvorogodišnji studij, ako se on izvodi u školskoj godini kada ga želite pohađati, te ako ima mjesta u grupi (drugim riječima, ako postoje akademski i prostorni uslovi za prepis).

• Prva strana • Sadržaj • Indeks • O Koledžu • Adrese • Prava i uslovi korištenja